Ako volite jaja na doručak, možda se pitate odakle dolaze. Međutim, većina jaja koje jedemo potiče od kurica koje provežu svoje celovite živote u izuzetno suženim kavezima poznatim kao baterijski kavez. To nije dobar život za pile, a može biti i loše za nas, one koje jedemo jaja. Ovaj članak će više objasniti o baterijskim kavezima i ozbiljnom problemu koji oni predstavljaju za pile i ljude.
Ginjavke (baterijske) su držane u posebnom vrstu kljuva koji se zove baterijski kljuv. Kljujevi su obično izrađeni od žice i postavljeni jedan iznad drugog, što rezultira višestrukim slojevima kljujeva u velikoj strukturi. Svaki od njih je mali, često samo malo veći od ginjavke koja u njemu živi. To znači da nema dovoljno prostora da ginjavke stane, okrenu se ili čak da razbace krila. U tim kljujevima, ginjavke nisu u mogućnosti da obave osnovne ponašanja, kao što je škrabljjanje po tlu ili počivanje na perku, šta je normalno za pile.
Možda je najveći problem taj što su henske u baterijskim kavezama sprevarane da se ne mogu angažovati u ponašanju koje im omogućava da se osjećaju srećno i zdravo. Na primer, ne mogu uzeti prašne kupe, što je ponašanje koje kučne piliće veoma volje. Takođe ne mogu se mešati ili družiti sa drugim pilićima, što je izuzetno važno za njihovo dobrobit. Jedinasta im opcija je da sedaju u malom kavezu bez ničega što bi ih zabavljalo. To može uzrokovati probleme fizički, a time i emocionalno. 'Henske su društvena životinjka i one trebaju da interagujuku sa drugim pilićima i da imaju prostor da budu zdrave i da se razvijaju.'
Henske se rođaju i odgajaju od strane farmera dok ne dosegnu zrelost i ne mogu početi da proizvode jaja. Kada stignu do tog uzrasta, premeštaju se u baterijske kavezama, gde će ostati za svoj celo živote. Njihova jedina posla je da leže jaja u tim kavezama. Farmeri im daju hrano i vodu kako bi ih držali žive i podržali da leže što više jaja moguće.
Međutim, kurice koje se uzgajaju u baterijskim kavezima nemaju priliku da iskuse svoj pun prirodni životni vek. Kure mogu da žive do 10 godina ako su dobro održavane, ali kurice u baterijskim kavezima obično se ubijaju mnogo ranije - nakon samo dve godine. Pošto starim kuricama pada proizvodnja jaja, farmeri ih više ne smatraju dobitnim. To znači da se svake godine ubija milione kurica jedino zato što više ne proizvode dovoljno jaja da opravdaju troškove njihovog održavanja.
Cena baterijskih kurica je mnogo veća — i obuhvata mnogo više nego samo bol koju trpe. Može takođe imati moguće posledice za ljudsko zdravlje i okoliš. Preplasirane, brudne žive uslove u baterijskim kavezima omogućavaju širenje bolesti. A ponekad, bolesti mogu preći na ljude — zoontičke bolesti — što predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje.
Fabrike za uzgoj, poput one koje koriste baterijske kaveze, proizvode značajne količine otpada, pored zdravstvenih komplikacija; ove farme mogu da ogrožaju okoliš. Otpad bi mogao da zarazi reke, jezera i tlo, čime se postaje opasno za biljke, životinje i ljude. Plinovi koji se emituju sa ovih farma doprinosu promeni klime, što ima uticaj širom sveta.